Skip to content

Inflacija i kamatne stope ne bi trebale značajnije rasti u idućoj godini – zaključak konferencije Zagreb bankarsko i financijsko središte

Posted in Vijesti

ZAGREB – Proteklih nekoliko godina Hrvatska je bila suočena s nizom izazova, kako na geopolitičkoj razini tako i u ekonomskoj domeni, od pandemije i potresa do rata na europskom tlu te vojnog sukoba na Bliskom Istoku. Svi ti izazovi odrazili su se na ekonomska kretanja u Europskoj uniji, a time i u Hrvatskoj. Posljedično je došlo do inflacije i rasta kamatnih stopa, koje ne bi trebale značajnije rasti u idućoj godini, rečeno je na konferenciji „Zagreb bankarsko i financijsko središte“, održanoj na kraju poslovne godine, u ponedjeljak, 20. studenog 2023. godine u Zagrebu. – U Hrvatskoj smo i inače imali sporiji prijenos rasta kamatnih stopa nego u Europi i u tom kontekstu i dalje očekujemo taj trend sporijeg rasta kamata na kredite u odnosu na Europu, rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. Konferencija je okupila predstavnike bankarskog sektora te sadašnjeg ministra financija RH Marka Primorca, kao i bivše ministre financija. Po pitanju kamata na kredite, optimističan je i bivši ministar financija, Slavko Linić. – U Hrvatskoj potražnja za kapitalom nije tako velika no štednja građana je i dalje velika i s obzirom na to, očekujem da neće rasti kamatna stopa, istaknuo je Linić. Inflacija se iduće godine očekuje na razini od tri posto, a ono što najviše zabrinjava, kaže bivši ministar financija Boris Lalovac, je i dalje visoka cijena hrane. – Vidjet ćemo što će donijeti iduća godina jer znamo kako većina dohotka odlazi upravo na hranu, rekao je Lalovac. Država je ove godine napravila istup u upravljanju dugom uključivanjem građana u financijsko tržište kroz narodne obveznice i trezorske zapise, istaknuo je ministar financija, Marko Primorac. – U narodnu obveznicu uložilo je 45 tisuća građana, a u trezorske zapise 35 tisuća građana, naglasio je Primorac, ističući kako se prema procjenama, prihodi od kamata na narodne obveznice i trezorske zapise, očekuju u iznosu od 75 milijuna eura.

loading