ZAGREB – Veliki je četvrtak, dan kojim počinju Dani Vazmenog Trodnevlja, a na taj se dan Crkva spominje Posljednje večere na kojoj je Isus Krist, uoči muke i smrti, ustanovio Euharistiju i sakrament svećeništva. U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu misu. Uvečer, na misi Večere Gospodnje, svećenik pere noge vjernicima. U dane Svetog trodnevlja, odnosno od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi u polju. U te dane ne zvone crkvena zvona. Veliki petak jedini je dan u godini kada Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi. Posebno se ističe križni put, a svi katolički vjernici na Veliki petak, od 18 do 60 godina poste, dok je za starije od 14 godina obavezan i nemrs. Velika subota obilježena je dubokom tišinom; crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja, a velika se pobožnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja. Velika subota završava Vazmenim bdjenjem koje uvodi u nedjelju Kristova Uskrsa. Dani Vazmenog Trodnevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju „svetima“ ili „velikima“ jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjeg događaja kršćanskog otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Vazmeno bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme, a na bdijenju je blagoslov jela.
